Korice Korice Korice Korice

 

 

SVIM BIVŠIM I SADAŠNJIM GERMANIČARIMA, POGLAVARIMA I
OSOBLJU GERMANICUMA-HUNGARICUMA TE REKTORIMA,
PROFESORIMA, STUDENTIMA I DJELATNICIMA PAPINSKOGA
SVEUČILIŠTA
GREGORIANA U RIMU

U ZNAK ZAHVALNOSTI !

AUTOR PROF. DR. SC. STJEPAN SIROVEC
Sudac Metropolitanskog suda u Zagrebu
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

SADRŽAJ

KRATICE

PREDGOVOR

UVOD

I. DIO: POVIJEST GERMANICUMA

1. KRATKI POVIJESNI PREGLED

ž

1.1 Šesnaesto stoljeće

1.2 Sedamnaesto stoljeće

1.3 Osamnaesto stoljeće

1.4 Devetnaesto stoljeće

1.5 Dvadeseto stoljeće

1.6 Germaničari Hrvati - pregledna tablica

1.7 Sadašnji Germaničari Hrvati

2. REKTORI GERMANICUMA

3. GENERALI DRUŽBE ISUSOVE

4. ZAGREBAČKI GERMANIČARI NA GLASU SVETOSTI

4.1 Sveti Marko Stjepan Križevčanin

4.2 Blaženi Alojzije Viktor Stepinac

4.3 Sluga Božji nadbiskup dr. Josip Stadler

.

4.4 Sluga Božji biskup dr. Josip Lang

5. ČETIRI POZNATA GERMANIČARA IZ 20. STOLJEĆA

5.1 Dubrovački biskup dr. Josip Carević

5.2 Dr. Franjo Salis-Seewis, pomoćni biskup zagrebački

5.3 Kardinal dr. Franjo Šeper

5.4 Biskup dr. Đuro Kokša

6. SAŽETAK

II. DIO: PRILOZI

1. PRILOG: Sudionici Prvog međunarodnog susreta Germaničara u Zagrebu i Mariji Bistrici, od 5. do 8. srpnja 2003

2. PRILOG: Program Prvog međunarodnog susreta Germaničara

3. PRILOG: Međunarodni susret Germaničara: Glas Koncila

4. PRILOG: Veliki jubilej Germanicuma: Glas Koncila

5. PRILOG: Govor Sv. Oca Ivana Pavla II.

6. PRILOG: Propovijed mons. Josipa Bozanića

7 . LITERATURA

8. Popis osobnih prezimena i imena

9. Slike i fotografije u boji

III. DIO: KRAĆA NJEMAČKA VERZIJA: DIE KROATEN GERMANIKER

1. GESCHICHTLICHE ÜBERSICHT ÜBER DIE 450 JAHRE DES PONTIFICIUM COLLEGIUM GERMANICUM ET HUNGARICUM: 1552-2002

1.1 Das 16. Jahrhundert

1.2 Das 17. Jahrhundert

1.3 Das 18. Jahrhundert

1.4 Das 19. Jahrhundert

1.5 Die kroatischen Germaniker in 20. Jahrhundert

2. DIE GEGENWÄRTIGEN KROATEN GERMANIKER

3. DIE ZAGREB ER GERMANIKER IN FAMA SANCTITATIS

3.1 Heiliger Marko Stjepan Križevčanin: 1588-1619 = 31 Jahre

3.2 Seliger Alojzije Viktor Stepinac: 1898-1960 = 62 Jahre

3.3 Diener Gottes Dr. Josip Stadler: 1843-1918 = 75 Jahre

3.4 Diener Gottes Dr. Josip Lang: 1857-1924 = 67 Jahre

4. VIER BERÜHMTE GERMANIKER AUS DEM 20. JAHRHUNDERT

4.1 Der Märtyrer Bischof von Dubrovnik

Dr. Josip Carević (1883-1945)

4.2 Kardinal Dr. Franjo Šeper: 1905-1981 = 76 Jahre

4.3 Dr. Franjo Salis Seewis

- Weihbischof von Zagreb 1872-1967 = 95 Jahre

4.4 Weihbischof Dr. Đuro Kokša: 1922-1998 = 76 Jahre

5. DIE ANSPRACHE DES HL. VATERS JOHANNES PAUL II

6. ZUSAMMENFASSUNG

7. REKTOREN DES GERMANICUM

8. DIE TEILNEHMER DES GERMANIKER TREFFENS IN ZAGREB UND MARIJA BISTRICA, VON 5. BIS 8. JULI 2003

9. DER BRIEF VON PRÄLAT DR. NIKOLAUS WYRWOLL.

10. LITERATURVERZEICHNIS

11. POPIS SLIKA I FOTOGRAFIJA

12. POPIS NAJVAŽNIJIH ZNAMENITOSTI U RIMU

BIOGRAFSKI PODACI O AUTORU KNJIGE

PREDGOVOR

Prije tri godine Katolička je crkva - kao i svi kršćani i ljudi dobre volje -proslavila Veliki jubilej - 2.000 godina od rođenja Gospodina našega ISUSA KRISTA. To je bio povod da i ja nakon punih 20 godina ponovno pođem na hodočašće u Rim i da se pridružim mnogobrojnim hodočasnicima koji su tom prigodom željeli pohoditi grobove apostola Sv. Petra i Pavla - ad limina apostolorum! Bila su to dva prekrasna tjedna u mjesecu listopadu - sudjelovao sam na svećeničkom ređenju svojih kolega Germaničara u bazilici Sv. Ignacija Lojolskog, gdje sam i sam na isti dan 10. listopada 1972. primio svećenički red i na svečanoj Svetoj misi u bazilici Sv. Petra u Vatikanu za početak nove akademske godine Papinskoga sveučilišta GREGORIANA, koju je predvodio Papin izaslanik kardinal Roger Etchegaray - i sam nekoć student istog sveučilišta i po narodnosti Bask kao i Sv. Ignacije - koji je 1451. utemeljio SEMINARIO ROMANO iz kojeg se poslije razvilo najpoznatije i najvažnije Katoličko sveučilište na svijetu - Gregoriana. Bio sam sudionikom opće audijencije na Trgu Sv. Petra nakon koje sam se kratko susreo i pozdravio sa Sv. Ocem Ivanom Pavlom II. Bio je to naš drugi osobni susret - prvi put smo se susreli 1971. u Germanicumu, kada je kao krakowski nadbiskup pohodio naš kolegij u Rimu.

Gregoriana je svoju 450. obljetnicu proslavila 2001, a Germanicum-Hungaricum godinu dana poslije. Ti su me jubileji potakli da se malo više posvetim studiju povijesti tih dviju prevažnih ustanova za cijelu Katoličku crkvu i posebno za Crkvu u Hrvata.

"Autor ove knjige prati povijesni razvoj poznatoga zavoda GERMANICUM-HUNGARICUM u kojem su studirali brojni Hrvati, koji su nakon završenoga studija u Rimu i povratka u domovinu značajno obilježili crkveni i društveni život našeg naroda. Tako su primjerice svoj studij na Gregoriani i u Germanicumu završili: Sv. Marko Križevčanin, BI. Alojzije Viktor Stepinac, sluge Božje dr. Josip Lang i dr. Josip Stadler, zagrebački nadbiskup i potom pročelnik Kongergacije za nauk vjere kardinal dr. Franjo Šeper, dubrovački biskup dr. Josip Carević te pomoćni zagrebački biskupi dr. Franjo Salis Seewis i dr. Đuro Kokša i da ne nabrajamo druge poimence, njih ukupno 311. U ovoj je knjizi vidljivo da su Hrvati kroz svoju dugu povijest imali značajne studijske kontakte s Europom. Budući da nas je Europa već odavna obogaćivala znanjem, naši su znanstvenici znali stečeno europsko znanje prenositi i širiti ga u ovim našim prostorima, kao što su i mnogi hrvatski znanstvenici i umjetnici kroz stoljeća obogaćivali i proširivali spoznaje i znanja na europskim i američkim sveučilištima. U tom smislu može se kazati da su već odavno na znanstvenoj razini započeli integracijski procesi između Hrvatske i Europe.

Knjiga koju imate u rukama sustavno obrađuje jedno važno povijesno razdoblje u kojem na osobit način dolazi do izražaja "kronologija" studijskih postignuća hrvatskih intelektualaca, posebno na crkvenom području. U ovom djelu na osobit je način prepoznatljiva ideja integracijskih procesa između Hrvatske i Europe, koji traju već nekoliko stoljeća. Ti integracijski procesi ne govore samo o bogatoj razmjeni studenata, nego su oni prije svega izraz obostrane izmjene znanja, koje ne obogaćuje samo dijelove nego i cjelinu. U knjizi ćete naći i kraću verziju na njemačkom jeziku - oko 60 stranica. Upravo ta "njemačka verzija" omogućuje da ova vrijedna studija o hrvatskim Germa-ničarima bude čitana i izvan granica Republike Hrvatske i hrvatskog jezika.

Za ovu knjigu može se kazati da je izvorna, i to zbog toga što se koristi bogatom izvornom literaturom, kao i literaturom sekundarnog karaktera. Ali ne samo to: u predloženom tekstu u metodološkom smislu prisutna je sustavna i originalna interpretacija, koja tekst čini preglednim i razumljivim. Ova znanstvena studija vrijedna je i zbog toga što ona na originalan način osvjetljuje jednu veliku povijesnu epohu i hrvatske intelektualce smješta u kontekst europske duhovne tradicije" (iz recenzije dra Josipa Oslića, profesora filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).

Zahvaljujem kolegama recenzentima - dru Josipu Ćuriću i dru Josipu Osliću, izdavaču i nakladniku - Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagre¬bu, što je ovu studiju uvrstio u svoju prestižnu biblioteku "VRELA I PRINOSI za povijest Družbe Isusove u hrvatskom narodu", kao i tiskari PRINTEL u Novoj Vesi za stručno odrađen posao pripreme, tiska i opreme knjige.

Iako moj prikaz bogate povijesti ovoga znamenitog međunarodnog Zavoda i najpoznatijega Katoličkog sveučilišta na svijetu ni izdaleka nije cjelovit i iscrpan, nadam se da i ovakav može biti zanimljiv našoj i crkvenoj i društvenoj javnosti. Vjerujem da će ova knjiga biti rado čitana i među našim mnogobrojnim kolegama Germaničarima diljem svijeta - a ima nas oko 900!

U Zagrebu, na blagdan Sv. Ivana od Križa,
svećenika karmelićanina i crkvenog naučitelja,
14. prosinca 2003.
AUTOR

UVOD

Potkraj listopada 2002. Papinski zavod Germanicum-Hungaricum u Rimu proslavio je 450. obljetnicu svojega postojanja trodnevnim simpozijem na kojem je sudjelovalo oko 250 sudionika iz 13 europskih država, većinom bivših pitomaca toga kolegija. Sudionike proslave primio je papa Ivan Pavao II. u posebnu audijenciju, u ponedjeljak, 28. listopada o tom velikom i svečanom skupu detaljno nas na 200 stranica izvješćuje jubilarno izdanje našega godišnjaka za godinu 2002. - KORRESPONDENZBLATT. Jubiläumsausgabe zum 450-jährigen Bestehen des Collegium Germanicum et Hungaricum, Roma 2003. Hrvatsku javnost o toj je proslavi izvijestio dr. Jure Bogdan, rektor Papinskog hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu, koji je i sam kao gost bio sudionik proslave: Visoki jubilej Germanicuma, Glas Koncila, 10.11.2002, str. 7. Na tom susretu rodila se ideja da se u ljeto 2003. u manjoj skupini susretnemo u Zagrebu i da sudionike mi domaći malo iscrpnije upoznamo s našim Germaničarima, posebno s onima koji su živjeli i preminuli na glasu svetosti. Budući da sam dosada u dvije prigode pisao o tim našim Germaničarima za godišnjak KORRESPONDENZBLATT = KB (1980. u prigodi 20. obljetnice preminuća blagopokojnog kardinala A. Viktora Stepinca i 1998. u povodu njegove beatifikacije 3.1istopada) organizatori ovog susreta zamolili su me da ih jednim preglednim predavanjem upoznam s tim našim zaslužnim kolegama. Zbog toga sam se malo detaljnije pozabavio i upoznao s poviješću našega Zavoda i sa svim dosadašnjim Germaničarima iz Hrvatske i Germaničarima Hrvatima iz susjednih zemalja. Tako je nastala ova knjiga. O povijesti Germanicuma postoje dva temeljna povijesna djela - Steinhuber i Veress - koja sežu do godine 1917, dok sam vrijeme nakon 1917. obradio na temelju dvaju izdanja našeg godišnjaka, gore spomenutoga Lista za dopisnike (prvi broj objavljen 1893. u Trieru, gdje je izlazio do 1936.), koji od 1920. uređuju, a od 1936. i izdaju studenti Germanicuma, i Adresara-Kataloga koji od 1978. opet izdaju i uređuju bivši Germaničari, tj. Altgermaniker ili na latinskom fratres maiores, ovaj put Wilhelm Ott iz Tübingena i Nikolaus Wyrwoll iz Regensburga, a izlazi u Tübingenu (usp. KB 1977, 115-118).

"Preletio sam kao u jednome dahu cijeli Vaš spis o Germanicumu i ostao zadivljen. Iznenadila me i množina podataka i, nadasve, Vaša zahvalnost.... Bolest mi ne dopušta da se bavim solidnim proučavanjem ovoga Vašeg prelijepog djela. Divno ste istaknuli znamenitije Hrvate, osobito blaženoga kardinala Stepinca, što je vrijedno časti i poštovanja. Napisali ste zbilja vrijednu knjigu !"

(Iz recenzije dra Josipa Ćurića, isusovca).

2. ODJECI KNJIGE « HRVATI I GERMANICUM»

 

SEGRETERIA DI STATO. Sezione per gli affari esteri, Vatikan, 22. travnja 2004.

«Velečasni gospodine dr. Sirovec, primio sam Vašu knjigu posvećenu vezama hrvatskoga naroda i Papinskoga germanskog i ugarskog zavoda u Rimu, koju ste mi poslali na dar. Na tome Vam najljepše zahvaljujem. Istodobno Vam pak želim potpun uspjeh u Vašem dušobrižničkom i profesorskom radu, te na Vas zazivam obilan Božji blagoslov, odani u Kristu –

kardinal Angelo Sodano, državni tajnik Njegove Svetosti, v. r.»

Pismo je izvorno napisano na hrvatskom jeziku, a knjiga je iz Zagreba poslana početkom mjeseca travnja. Kako je točna i brza vatikanska administracija i diplomacija, koju se nekoć s pravom kritiziralo radi sporosti i tromosti. Vremena su se očito i u Vatikanu promijenila. I pismo koje neposredno slijedi je također izvorno napisano hrvatskim jezikom. Ostala pisma pisana su na njemačkom jeziku, a ovdje donosim samo za javnost zanimljive dijelove u mojem prijevodu.

NUNTIATURA APOSTOLICA IN CROATIA, Zagreb, 24. veljače 2004.

«Prečasni Gospodine! Rado i sa zahvalnošću potvrđujem primitak Vašeg novog djela «Hrvati i Germanicum». Ovo Vaše djelo doista spada u «Fontes et studia», jer povijesni prikaz o hrvatskim Germaničarima kroz minulih 450 godina, dokumentacijski, slikovito, literaturom, vrijednim prilozima te kraćom verzijom na njemačkom jeziku, predstavlja vrijedni prinos za cjelokupnu hrvatsku crkvenu povijest. Hrvatski Germaničari na glasu svetosti i značajni Hrvati-Germaničari u 20. stoljeću na osobito uvjerljiv način svjedoče u prilog tome da je ovaj poznati rimski kolegij ujedno i «CROATICUM». Dok Vam iskreno zahvaljujem, rado Vam kao Papin predstavnik u RH podjeljujem apostolski blagoslov Svetog Oca i želim Vam svako dobro i uspjeh u Vašem radu na korist Crkve u Hrvatskoj.

+Francisco-Javier Lozano, apostolski nuncij, v. r.»

NADBISKUP VRHBOSANSKI, Sarajevo, 24. veljače 2004.

«Prečasni gospodine dr. SIROVEC! Danas sam primio Vašu knjigu «Hrvati i Germanicum» s popratnim pismom. Ovim potvrđujem primitak knjige i zahvaljujem na knjizi. U prvi pogled oprema knjige se odaje vrlo lijepo tehnički urađena. Sadržaj moram tek upoznati iz bližega, kako bih o njemu mogao nešto konkretnije kazati. Ipak, odmah mogu iskreno reći čestitke i odati Vam priznanje na svim podacima iznesenim u ovoj knjizi. Osobno će me sigurno obogatiti, a vjerujem i našu kulturnu i crkvenu baštinu. Uz izraze zahvalnosti i priznanja na izdanju, iskren pozdrav i blagoslov šalje

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski, v. r.»

AB ARCHIEPISCOPO STRIGONIENSI-BUDAPESTINENSI, Budapest, 8. April 2004.

«Velečasni gospodine Profesore! Primio sam sa zahvalnošću Vašu knjigu o hrvatskim Germaničarima. Izražavam iskrene čestitke! Od srca vam želim snagu i radost uskrsnuloga Krista, te Vas srdačno pozdravljam!

Vaš Péter kardinal Erdö, nadbiskup ostrogonski i primas Mađarske v. r.»

APOSTOLISCHE NUNTIATUR IN BERLIN, Berlin, 11. März 2004.

«Dragi confrater maior! Srdačno Ti zahvaljujem na poslanoj mi prelijepoj knjizi o našem Germanicumu et Hungaricumu. Knjiga sadrži puno zanimljivih informacija i lijepih slika o životu u našem Zavodu. Želim Ti svako dobro u Tvom životu i bratski Te pozdravljam!

Tvoj +Erwin Josef Ender, apostolski nuncij u Berlinu, v. r.»

ARHIEPISCOPIA ROMANO-CATOLICA – ALBA-IULIA (Rumunjska), 28. veljače 2004.

«Predragi Confrater Maior, dragi Stjepane! Najsrdačnija hvala za izvrsnu knjigu «Hrvati i Germanicum». Iskrene čestitke! Čini mi se da od Steinhubera nismo imali ovakve knjige. Knjiga je aktualna po imenima svetih, blaženih i slugu Božjih iz Germanicuma, koji su većim dijelom Hrvati. Mislim da je veoma dobro da si knjigu povezao s našim susretom u Zagrebu i Mariji Bistrici. Posebno zahvaljujem za njemački dio knjige koji će moći čitati svi Germaničari. Istovremeno Ti zahvaljujem za Tvoje izvrsno predavanje na našem susretu u Varaždinu i uopće ne sumnjam da će jednako dobro i zanimljivo biti Tvoje predavanje na susretu u Freisingu, u lipnju ove godine.

Bratski te pozdravlja Tvoj Georgius Jakubiny, nadbiskup Alba-Iulije, v. r.»

DIOCESE DE COROATA – BRAZIL, 7. svibnja 2004.

«Dragi frate rosso Stjepane! Najsrdačnija hvala za Tvoju knjigu «Hrvati i Germanicum» - koliko marljivog rada i brižnog truda stoji u njoj – koja je nakon dugog putovanja pristigla ovdje na sjeveroistok Brazila. Veoma me veseli da si se sjetio i mene, tako dalekog Tvog subrata. Hvala Ti na Tvojim lijepim željama za Uskrs. Ja ih s jednakom ljubavlju uzvraćam – Buona Pasqua e tanti belli auguri, caro Stefano! Žao mi je što nisam mogao doći na susret u Zagreb, a ne ću moći doći ni u Freising. To jednostavno spada na misionarski život. Nu, sada je već mnogo bolje negoli pred 100 godina, kada se misionari uopće više nisu vraćali u svoju Domovinu. Želim Ti, dragi brate, sve najbolje u Tvom životu – i tko zna hoćemo li s jednog dana ipak i osobno susresti. Ako ne ovdje na zemlji, onda, nadam se, u vječnosti. U srdačnoj povezanosti –

Tvoj Reinhard Pünder, biskup Coroate, v. r.».

ALOJZ ŠUŠTAR, nadškof u mirovini, Ljubljana-Šentvid, 24. februarja 2004.

«Dragi gospod profesor, iskrena hvala za knjigo «Hrvati i Germanicum». Kratko sem jo že pregledal; z zanimanjem jo bom prebral, saj sem imel veliko sošolcev, ki jih tudi Vi omenjate v knjigi. Večina od njih je že odšla v večnost, a kljub temu ostajamo z njimi povezani; nekateri pa še živijo. Želim Vam vse najboljše in Vas prisrčno pozdravljam! .»

Alojz Šuštar,v.r.

MSGR. MARIJAN OBLAK, nadbiskup zadarski u miru, Zadar, 27. veljače 2004.

«Poštovani gospodine Profesore, zahvaljujem Vam na pošiljci Vaše knjige «Hrvati i Germanicum». Svojim ste djelom dostojno obilježili visoku 450. obljetnicu utemeljenja Papinskoga zavoda Germanicum-Hungaricum u Rimu. Čestitam! S poštovanjem Vas pozdravljam i blagoslivljam!

Marijan Oblak, nadbiskup zadarski u miru, v. r.»

BISKUP BANJALUČKI – EPISCOPUS BANIALUCENSIS, Banja Luka, 24.02.2004.

«Poštovani profesore SIROVEC, hvala Vam za Vašu poslanu knjigu «Hrvati i Germanicum» izdanu povodom 450. obljetnice Papinskog zavoda u Rimu. Čestitam Vam za ovo lijepo i korisno izdanje, kojim ste dodatno obilježili ovu obljetnicu. Posebno je dragocjeno da će svi pitomci, svi studenti ove vrijedne Ustanove moći naći svoje ime i da su u Germanicumu školovani, za svijest pripadnosti univerzalnoj, Katoličkoj Crkvi, odgajani ljudi sveti i značajni za život te Crkve na našim prostorima. Povijest Germanicuma, njegovu odgojnu i teološko-obrazovnu ulogu vrijedno je i na ovaj način zabilježiti. Još jedanput Vam čestitam i zahvaljujem za knjigu kojom će se obogatiti svaka Župska i Biskupijska knjižnica. Uz izraze osobitog poštovanja!

Franjo Komarica, biskup banjalučki.»

BISKUPSKI ORDINARIJAT, KOTOR, 19. travnja 2004.

«Poštovani profesore, dragi svećeniče, primio sam Vašu knjigu «HiG» koju ste mi poslali 7. veljače, ove godine. Pregledavajući je – opazio sam da ste stručno i s puno pažnje iznijeli na vidjelo sve ono što se dešavalo u Papinskom zavodu GeH kroz četiri i pol stoljeća. Kako vidim i Vi ste u najboljim godinama svoga života proveli jedan dio u tom poznatom Papinskom zavodu, što sigurno nosite u svom srcu. Da ga niste zavoljeli, ne bi se ni upuštali u ovako zahtijevan posao istraživanja i pisanja povijesti Zavoda. Hvala Vam što ste mislili i na ovu malu, ali starodrevnu biskupiju, koja je u dijaspori, te ste nam poslali izvrsnu knjigu, koja će nam poslužiti pri upoznavanju veze između Hrvata i Germanicuma. Želim Vam puno uspjeha u Vašem nesebičnom radu sveučilišnog profesora i suca Metropolitanskog suda, a na dobrobit mjesne Zagrebačke crkve. Božji blagoslov – uz pozdrav u Gospodinu!

+Ilija Janjić, biskup kotorski, v. r.»

PROF. DR. NICOLAUS STEPHAN BOSSHARD, PALMA MALLORCA, 21.04.2004.

«Dragi frater maior Stjepane! Prošlo je već 30 godina otkako se nismo vidjeli ni susreli, tako da bismo se sada vjerojatno jedva i prepoznali. Zato o nama i nama govore naša djela. Tvoja su sada ukoričena u knjizi «Hrvati i Germanicum»; doista predivno i veoma zahtjevno djelo, za koje Ti od srca zahvaljujem i iskreno Ti čestitam. Moja će pak djela obuhvatiti «knjiga života» ili će ih pak odnijeti zapadni vjetar koji nam donosi ovamo u Mallorcu prašinu sa Zapada. Već pred neko vrijeme počeo sam ovozemaljsko vrijeme procjenjivati prema onom nebeskom i nadam se da sam tako Bogu i dalje blizak. Na putu prema njemu ostajem trajno s Tobom povezan!»

PAPINSKI HRVATSKI ZAVOD SVETOG JERONIMA, Rim, 26. veljače 2004.

Prof. dr. Stjepan Sirovec i  časne sestre «Služavke Maloga Isusa»

Prof. dr. Stjepan Sirovec i časne sestre «Služavke Maloga Isusa» (s.Gordana, s. Pompea i s. Bogoljuba)na terasi «Germanicuma» u Rimu, 10.10.2000. godine;u pozadini se vidi kupola bazilike Svetog Petra u Vatikanu

«Poštovani, velečasni Gospodine! Primio sam dva primjerka Vaše knjige «HiG». Jedan primjerak sa posvetom namijenili ste za Knjižnicu našeg Zavoda, a jedan za mene osobno. Čestitam Vam na ovom djelu iza kojega stoji puno rada, istraživanja, kopanja po arhivima… U knjizi izranjaju na površinu mnogi likovi iz naše nacionalne povijesti, koji su duhovnu i intelektualnu formaciju sticali u Germanicumu i na rimskim crkvenim učilištima. Tko bude proučavao povijest hrvatske prisutnosti u Rimu odsada će morati konzultirati i Vašu knjigu. U ime Zavoda Sv. Jeronima i svoje osobno ime zahvaljujem Vam na lijepome i velikodušnome daru. Neka dobri Bog blagoslovi Vas i Vaše djelovanje. NEKA SVE BUDE NA VEĆU SLAVU BOŽJU! Srdačno Vas u Gospodinu pozdravljam!

Msgr. dr. Jure Bogdan, rektor, v. r.»

 

 

 

 

SEGRETERIA DI STATO. Prima sezione – Affari generali, VATIKAN, 28.10.2000. Br. 483.801

«Velečasni Gospodine, Svetome ocu ste za vrijeme Njegova redovitoga tjednog susreta s hodočasnicima prošloga 11. listopada 2000. darovali cheque od …., namijenjen za karitativnu djelatnost Sv. Oca, te dva primjerka svojih knjiga. Vrhovni svećenik Vam najljepše zahvaljuje na tome kao i na Vašoj molitvi za Njegovu apostolsku službu. Njegova Svetost također za Vas i za vjernike i studente povjerene Vašoj dušobrižničkoj skrbi moli zagovor i zaštitu Presvete Bogorodice Marije, koja se u Vašim krajevima posebno štuje i zaziva kao Majka Božja Bistrička, Majka Božja od Kamenitih vrata i Majka Božja Remetska, te svima od srca udjeljuje apostolski blagoslov. Priopćujući Vam ovo, srdačno Vas pozdravljam, odani u Kristu Isusu,

mons. Pedro Lopez Quintana, povjerenik».

SEGRETERIA DI STATO. Prima sezione. Affari generali, VATIKAN, 29. siječnja 1999. Br. 446.000

«Velečasni Gospodine, Sveti Otac je primio Vašu čestitku koju ste mu u svoje ime i u ime svojih župljana poslali prigodom nedavne svetkovine Kristova rođenja i za Mlado ljeto. Vrhovni svećenik Vam od srca zahvaljuje na tome, a posebno pak na Vašim molitvama za njegovu apostolsku službu. Istodobno Njegova Svetost za Vas i Vaše župljane moli obilje milosti i mira Krista Isusa, Spasitelja svih ljudi i naroda, te vrlo rado udjeljuje apostolski blagoslov Vama i svima koji su povjereni Vašoj župničkoj i profesorskoj skrbi. Dok Vam ovo priopćujem, srdačno Vas pozdravljam, odani u Kristu Isusu–

mons. Pedro Lopez Quintana, povjerenik, v. r.»

SEGRETERIA DI STATO. Prima sezione. Affari generali, VATIKAN, 27. listopada 1997.

«Velečasni Gospodine, Sveti Otac je primio Vašu knjigu o Župi Svetoga Ivana Krstitelja u Zagrebu, koju ste mu poslali na dar uz prigodnu posvetu. Zahvalan na tolikoj ljubaznosti i na osjećajima koji su Vas na to potaknuli, Vrhovni svećenik od srca zahvaljuje i rado udjeljuje apostolski blagoslov Vama i svim vjernicima Vaše župne zajednice. Priopćujući Vam ovo, koristim prigodu da Vas, uz dužno poštovanje, srdačno pozdravim, odani u Kristu Isusu - †Giovanni Battista RE, zamjenik, v. r.»

Moja najnovija knjiga «HRVATI I GERMANICUM» je u kratkom vremenu rasprodana, a dijelom i poklonjena. Knjigu sam poklonio svim kardinalima, nadbiskupima, biskupima Germaničarima, svim biskupima na području bivše Jugoslavije, svim kolegama Germaničarima Hrvatima, kao i onima koji su sa mnom započeli studij u Germanicumu i koji su iste godine (1972.) zaređeni za svećenike, svim djelatnicima Nadbiskupskog Duhovnog Stola u Zagrebu, mojim najbližim rođacima i nekim kolegama profesorima KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Ukupno oko 200 primjeraka. Budući mnogima od naših župljana i sumještana ova knjiga neće biti dostupna mislim da će vas zanimati osnovni podaci o Germanicumu i Gregoriani (pogledajte poglavlje 2.9 str. 81). Moj tiskani prvijenac 1977. (već sam bio svećenik i magistar znanosti! – danas mnoga djeca objavljuju svoje radove već u osnovnoj školi) posvećen je upravo tim institucijama.

 

Na vrh