Korice

 

SADRŽAJ

PREDGOVOR

UVOD - Kratka povijest Zagrebačke biskupije i grada Zagreba

I. POVIJESNI PREGLED ŽUPE SV. IVANA KRSTITELJA

PROROK IZMEĐU ZVIJEZDE I RAZBOJNIKA

Krstitelj na Zagrebačkom Jordanu

Kad zadnja ura bije

Sveti postolar

»Dinamo« i crkva Sv. Ivana

STARA CRKVA Sv. IVANA KRSTITELJA

NOVA CRKVA Sv. IVANA KRSTITELJA

KAPELE U ŽUPI Sv. IVANA KRSTITELJA

Kapela Gospe Novoveške

Kapela Sv. Dizme

Crkva Krista Kralja na Mirogoju

Crkva Sv. Antuna u Sjemeništu na Šalati

ŽUPNI DVOR

PRVOSTOLNA ŽUPA

Sv. IVAN KRSTITELJ - ZAŠTITNIK HRVATSKE

II. DANAŠNJE PODRUČJE ŽUPE SV. IVANA

OPIS POZNATIJIH ULICA

POPIS SVIH ULICA

GEOLOŠKI PRIKAZ PODRUČJA ŽUPE Sv. IVANA

III. POZNATI LJUDI S PODRUČJA ŽUPE SV. IVANA

SVEĆENICI

Kardinal Franjo Šeper

Ivan Krstitelj Tkalčić

Albe Vidaković

Matija Ivšić

Dr. Ivan Golub

Dr. Josip Ladika

LAICI

Dugani - obitelj glazbenika

Stahuljaki - obitelj glazbenika i književnika

Dobriša Cesarić

Ivan Goran Kovačić

Vladimir Nazor

August Cesarec

IV. ŽUPNICI SV. IVANA KRSTITELJA DO KRAJA 19. STOLJEĆA

ŽUPNICI OD POČETKA DO KRAJA 19. STOLJEĆA

V. ŽUPSKI ARHIV I KNJIŽNICA

ŽUPSKI ARHIV

ŽUPSKA KNJIŽNICA

VI. KIPARSKA DJELA U CRKVI SV. IVANA

UVOD

UNUTRAŠNJOST CRKVE

GLAVNI OLTAR

POKRAJNI OLTARI

VII. ZIDNE I TABELARNE SLIKE U CRKVI SV. IVANA

UVOD

ZIDNO SLIKARSTVO

OLTARNE I DRUGE SLIKE

PROBLEM AUTORSTVA SLIKARSKIH RADOVA

VIII. NEKOLIKO VAŽNIH METALNIH PREDMETA U CRKVI SV. IVANA

1. Kalež od pozlaćena srebra - kraj 15. st.

2. Kalež od pozlaćena srebra - početak 17. st.

3. Kadionica od srebra

4. Kalež od djelomice pozlaćena srebra

5. Kalež od pozlaćena srebra - početak 18. st.

6. Kalež pozlaćen izvana i iznutra

7. Relikvijar od pozlaćene mjedi

8. Kandilo od posrebrenog mjedena lima

9. Kapica kadionice od bronce

10. Posuda od iskucana bakra za blagoslovljenu vodu

11. Posuda za blagoslovljenu vodu od istucana bakra

12. Votiv očiju od srebra

IX. MAJKA BOŽJA REMETSKA - NAJVJERNIJA

ODVJETNICA HRVATSKE

X. REDOVNICE NA PODRUČJU ŽUPE SV. IVANA

SESTRE SLUŽAVKE MALOG ISUSA

SESTRE KĆERI BOŽJE LJUBAVI

SESTRE KĆERI MILOSRĐA

XI. DON MIRKOVA PRISJEĆANJA

XII. ŽUPNICI SV. IVANA U 20. STOLJEĆU

FRANJO VOJAKOVIĆ (1892-1912)

ALOJZIJE HEGEDIĆ (1912-1928)

DR. PETAR TRBUHA (1928-1955)

DR. ANTUN GRŠČIĆ (1955-1987)

DR. STJEPAN SIROVEC (1987-2002)

Imenovanje i instalacija

Osnivanje Župskog vijeća

Pučke misije

Sanacija oborinske vlage u crkvi i kapeli Majke Božje

Nastupi misionara i misionarski u 1989. godini

Zahvalna nedjelja

Obiteljska nedjelja

XIII. ŽUPSKA TRIBINA POVODOM 200-TE OBLJETNICE CRKVE

POZIV I POSLANJE LAIKA U CRKVI I SVIJETU

Uvod

Evanđeoska usporedba

Pojmovi klerik i laik i njihovo značenje

Plodovi pokoncilske obnove i još veće potrebe za rad laika

DOSTOJANSTVO I SUDJELOVANJE LAIKA U ŽIVOTU

CRKVE

Uvod

Božji je narod jedan

Sudjelovanje u trostrukoj Kristovoj službi

Suradnja laika s hijerarhijom

DOSTOJANSTVO I POSLANJE ŽENE U CRKVI I SVIJETU

Uvod

Laički pokreti i udruženja - metode i cilj

Obitelj kao navjestitelj Radosne vijesti

Žena u Crkvi i u svijetu

MARIJA- ZAŠTITNICA LAIČKOG APOSTOLATA

Uvod

Zaštitnica i uzor

Marija i apostoli

Marija i suvremeni svijet

Marija kao uzor vjerničkog apostolata

MOLITVA SV. IVANU KRSTITELJU

KRATKE BIOGRAFIJE SURADNIKA

ADRESE SREDIŠNJIH ZAGREBAČKIH CRKAVA I RASPORED BOGOSLUŽJA

HL. JOHANNES BAPTIST PFARRKIRCHE IN ZAGREB

LA CHIESA PARROCCHIALE DI SAN GIOVANNI BATTISTA IN ZAGREB

INDEKS IMENA OSOBA

PS. ŽUPNICI SV. IVANA nakon dra SIROVCA, dodano 2011.:

Dragutin KOMORČEC: 2002-2009;

Branko PICEK: 2009-

PREDGOVOR

Ove godine - 1990. - navršilo se točno 200 godina otkako je podignuta današnja crkva Sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi. Koristimo ovu prigodu kao povod za veliku zahvalnost najprije dragom Bogu i Sv. Ivanu Krstitelju, kao i graditelju ove lijepe crkve usred Nove Vesi tadašnjem Novoveškom župniku Miji Sinkoviću. Svečanu zahvalnu Sv. Misu 20. svibnja ove godine predvodit će naš nadbiskup Kardinal Franjo KUHARIĆ kao nasljednik biskupa Jakova koji je pred nepunih 650 godina, 6. prosinca 1347. osnovao župu Sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi i biskupa Vrhovca koji je 1. svibnja 1803. godine posvetio crkvu, iako je ona već 1790. bila gotova. Koristimo ovaj dvostoljetni jubilej kao povod za izdavanje ove knjige o župi i crkvi Sv. Ivana Krstitelja, kojom bismo željeli najprije svim našim župljanima otvoriti vrata u povijest njihove starodrevne župe i crkve. Naravno da kod toga ne zaboravljamo na mnogobrojne štovatelje i hodočasnike Sv. Ivana Krstitelja, kao i sve ljude kojima je stalo do naše kulturne i povijesne baštine. Htjeli bismo dakle svim čitateljima i ljubiteljima ovog remek djela sakralne barokne umjetnosti, koje ulazi u međunarodnu monografiju» Umjetnost evropskog baroka« omogućiti da ga preko ove knjige što bolje upoznaju i što više zavole.

Kad se sa ceste usred Nove Vesi na br. 64A uđe kroz masivna željezna vrata koja su ugrađena u zid što sa svih strana opasava crkvu čovjek ostane zadivljen pred skladnošću ovog dvostoljetnog novoveškog hrama koji je smješten u krasan zeleni perivoj sa stoljetnim tisama i borovima još iz vremena dok se oko crkve prostiralo župsko groblje. Pred nama je visok i vitak barokni zvonik, a na ulazu nas čeka jednostavan, ali ukusan i lijep portal. Dva povisoka korintska stupa nose u sredini prekinuti zabat u kojem se nekoć nalazila slika Sv. Ivana Krstitelja, a sa svake strane po je¬dan slavenski apostol Sv. Ćiril i Metod. Starinska teška hrastova vrata sa starim okovom i ključanicom za veliki ključ. Sve to djeluje kao ulaz u kakav stari stogodišnji dvorac. Sa svake strane iznad vrata nalaze se elipsaste prazne niše u kojima su nekoć stajali kipovi. Izravno iznad glavnih vrata nalazi se prozor sa željeznim gitrama, obrubljen kamenim okvirom. Nad njime je kao ures otvoren prozor u prekrasnom baroknom obliku poput medaljona. Iznad njega su još dva otvorena prozora, koji su također obrubljeni kamenim rubom, a završavaju se polukružno. Povrh njih, ispod barokne kape zvonika, nalazi se crkvena ura s brojkama narisanim na zidu i željeznim kazaljkama koje su nekoć bile pozlaćene (vidi slike portala).Velika i lijepa barokna kapa na tornju iskucana je ornamentima, koji pojačavaju slikoviti izgled ove zelenom patinom presvučene lijepe glave tornja. Krov je crkve uglavnom pokriven sivkastim eternit pločicama, osim svetišta i naravno zvonika koji su prekriveni bakrom, s tom razlikom da je bakar na zvoniku izvoran iz vremena gradnje pa ima zelenu patinu, dok je svetište prekriveno bakrom tek pred dvadesetak godina. Sinkovićeva crkva Sv. Ivana prostrana je i svjetla, sa 6 visokih prozora i kupolom na sredini crkve. Svetište je nešto malo uže od lađe crkve i također ima svoju kupolu. Već izvana se primjećuje oblik latinskog križa u tlocrtu crkve. Crkva je okrenuta prema istoku, a u nju se ulazi sa zapadne strane. S južne strane pokraj glavnog oltara je velika i bogata sakristija, a na suprotnoj - sjevernoj strani izgrađena je nešto manja pokrajnja kapela i time je dobiven oblik latinskog križa (vidi sliku).

Crkva Sv. Ivana Krstitelja vrlo skladno pristaje u starinski izgled Nove Vesi. Okružena zelenilom ona se vidi izdaleka, pa već svojom vanjštinom pobuđuje zanimanje mnogobrojnih prolaznika. Njezina unutarnjost pak nam čuva do današnjeg dana izvanredno vrijedne i dragocjene spomenike sakralnog baroka. Novoveške starine i umjetnine spadaju među najljepše, ne samo u starom Zagrebu, nego i u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj. Da ova naša tvrdnja nije proizvoljna uvjerit će se svatko tko će pažljivo pročitati tekstove koji slijede i pomno pregledati slike koje su samo manji isječak svega onoga što se krije u ovoj Novoveškoj riznici (slika na naslovnoj stranici). Zahvaljujemo svim suradnicima koji su se spremno odazvali na suradnju i svojim stručnim doprinosima obogatili ovu našu zajedničku knjigu. Neka ovo naše zajedničko djelo bude jedan mali znak pažnje i zahvalnosti prema svima koji su ugradili svoje znanje, svoju ljubav i vjeru u šest i po stoljetnu povijest ove staro drevne župe kao i graditeljima ove lijepe i svima nama drage crkve.

Na kraju još samo jedna napomena: svi tekstovi koji nisu potpisani djelo su niže potpisanoga .

Prof. dr. Stjepan S I R O V E C
50.župnik Novoveški i sudac Ženidbenog
suda Zagrebačke nadbiskupije

UVOD

Kratka povijest Zagrebačke (nad)biskupije i grada Zagreba

Na području današnje Zagrebačke nadbiskupije prostirala se u rimsko doba pokrajina Pannonia Savia. Sjedište rimskog prefekta i zapovjednika vojske bilo je u municipiju Siscia, današnji Sisak.Prvi povijesno zajamčeni sisački biskup bio je Sv.Kvirin, mučenik za Dioklecijanova progonstva godine 303. Biskup Siscije bio je sufragan metropolite u nekadašnjoj prijestolnici cezara, raskošnom Sirmiumu. Nakon prvog pada Sirmiuma 441. pridružila se Siscia metropoliji u Saloni (Solin). U burnim vremenima avarskih i slavenskih provala u 6. i 7. stoljeću gasi se siscijska biskupija, a s njom i najvećim dijelom kršćanstvo u Panoniji.

Pokušaj obnove biskupije u Sisku učinjen je na 1. Splitskom saboru za vrijeme kralja Tomislava 925. godine, ali bezuspješno. Njezinim bivšim područjem upravlja još u 11. stoljeću dvorski »hrvatski biskup« (episcopus croatensis) .

Po smrti posljednjeg Trpimirovića, mađarski kralj Ladislav, pozivajući se na svoja legitimna prava kao brat Jelene-Lijepe, udovice kralja Zvonimira, ulazi s vojskom u Posavsku Hrvatsku i pridobiva je za sebe. Mjesto sebe ostavlja u njoj kao vladara svoga sinovca Almoša i tako je stvarno otrgne od države Hrvatske. Po ondašnjem pravnom shvaćanju on dosljedno ide dalje i dijeli Posavsku Hrvatsku od metropolije u Splitu, te osniva u Zagrebu biskupiju oko godine 1093/94. Podvrgava je metropoliji u Ostrogonu, pod kojom ostaje do 1180., a onda potpade pod Kaločku metropoliju. Tek u 19. stoljeću postaje samostalna crkvena pokrajina nakon što ju je papa Pijo IX. bulom »Ubi primum placuit« 11. prosinca 1852. uzdigao na razinu nadbiskupije, osnovavši novu samostalnu crkvenu pokrajinu - zagrebačku, koja je obuhvaćala đakovačku, Senjsko-modru¬šku i Križevačku biskupiju. Dne 8. svibnja 1853. nuncij Viale-Prela ustoličio je u zagrebačkoj prvostolnici prvoga zagrebačkoga nadbiskupa metropolitu dra Jurja Haulika. Utemeljenje zagrebačke biskupije je ujedno i prvi povijesni spomen grada Zagreba, pa stoga za 3 godine i naša nadbiskupija i naš grad Zagreb slave 900. obljetnicu svoga opstojanja.

Ladislavljev sinovac Almoš ostaje u Hrvatskoj svega nepune 2 godine, a nakon toga Panonska se Hrvatska vraća svojoj matici zemlji, ali Zagrebačka biskupija ostaje još dugo u sklopu ugarskih metropolija. Područje Zagrebačke biskupije se kroz povijest više puta dosta mijenjalo. Iz broja njezinih župa vidi se to najbolje: u prvom popisu iz godine 1334. bilo ih je 451; 1501. - 459; 1574. - svega 206; 1667. - još manje, svega 155; 1771. - 261; 1778. - 231; 1900. - 348; 1944. - 385; 1965. - 407; 1972. - 422; 1990. - 462. Lako je uočljivo da je Zagrebačka biskupija bila najmanja u vrijeme turskih osvajanja u 16. i 17. stoljeću, kada je Hrvatska spala na »reliquiae reliquiarum inclyti olim Regni Croatiae« (ostatke ostataka nekoć slavnoga hrvatskoga kraljevstva). Ti ostaci ostataka bili su grad Zagreb i njegovo sjevero-zapadno zaleđe (Hrvatsko Zagorje - vidi sliku Začretja ).

Liturgijski jezik u Zagrebačkoj biskupiji bio je od njenog osnutka latinski, kojeg je uveo njen prvi biskup Duh - benediktinac. Zagrebačka biskupija imala je ipak jednu posebnost uz svu crkvenu univerzalnost ¬imala je vlastiti obred (»ritus Coricensis«), obred koji svoje porijeklo vuče iz francuske benediktinske opatije Cors. I njega je sa sobom donio biskup Duh. Taj obred prilično je dotjerao i usavršio biskup Blaženi Augustin Kažotić, u prvoj polovici 14. stoljeća. Kao svako biskupijsko središte i Zagreb je počeo graditi ubrzo svoju katedralu, tada u romaničko-gotičkom stilu. Nije čudo da je gradnja u onim nemirnim vremenima trajala dugo, tako da je prvostolna crkva zagrebačka mogla biti posvećena tek 1217. godine. Već 1242. nova katedrala je teško stradala u provalama Tatara. Da bi se obnovljenu katedralu zaštitilo od raznoraznih napadača grade se u 16. stoljeću visoki i čvrsti kameni zidovi i obrambene kule oko katedrale, a tek u 17. stoljeću dobiva katedrala svoj masivni renesansni zvonik, po kojem je uvijek raspoznatljiva na starim slikama.

Najteži udarac toj staroj ljepotici zadao je veliki potres 1880. Nakon toga, po nacrtima graditelja F. Schmidta i pod vodstvom arhitekta Hermanna Bollèa izvedena je radikalna restauracija u neogotskom stilu (1880-1906). Tada dobiva katedrala svoj današnji oblik s dva vitka tornja (105 m visoka), visokim krovištem i novim stupovima i oltarima.1 Umjesto starih grobnica zagrebačkih biskupa i hrvatskih velikana izgrađena je u svetištu iza glavnoga oltara nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe, gdje uz ostale u Gospodinu počivaju i čekaju svoje uskrsnuće tjelesa blagopokoj-nih zagrebačkih nadbiskupa i kardinala Svete Rimske crkve Alojzija Stepinca i Franje Šepera. Taj grob zasigurno spada u najposjećenije i najomiljenije grobove u našoj lijepoj domovini, gdje tisuće i tisuće ljudi različitih vjera i uvjerenja traži pomoć i utjehu. Voljeli bismo kada bi kratka, a tako sadržajna molitva nepoznatog svećenika iz Hrvatskog Zagorja, ispisana na mramornoj zahvalnoj ploči što leži na Kardinalovu grobu, postala i naša zajednička molitva:

HVALA BOGU TROJEDINOME I MAJCI CRKVE, KOJI NAM POSREDOVANJEM UZORITOG KARDINALA STEPINCA ISKAZUJU SVOJU ČUDESNU LJUBAV I POMOĆ!

Nekoliko osnovnih statističkih podataka

Zaštitnici današnje Zagrebačke nadbiskupije su Sv. Ladislav - njezin utemeljitelj i Sv. Florijan mučenik.

Patroni Prvostolne crkve jesu BI. Djevica Marija na nebo uznesena, Sv. Ladislav i Sv. Stjepan.

Nadbiskupija se prostire gradom Zagrebom, Hrvatskim Zagorjem, Međimurjem, Podravinom, dijelom Slavonije i Posavine, kao i Karlovačkim krajem (pripada joj i župa Raskrižje u Sloveniji).

Katoličkih vjernika ima nešto više od 2 milijuna, a na njenom području ima još oko 350.000 ostalih kršćana, muslimana, inovjeraca i nevjernika. Površina nadbiskupije iznosi 22.795 km2.

Nadbiskupija danas broji 13 arhiđakonata (nekadašnjih velikih županija), 45 dekanata i 462 župe.2

Na području naše nadbiskupije djeluju 382 aktivna župnika i 52 kapelana. Izvan nadbiskupije djeluju 44 naša svećenika, a u ostalim službama u nadbiskupiji djeluje 49 svećenika, tako da ukupni broj aktivnih dijecezanskih svećenika iznosi 582. Uz dijecezanske svećenike u nadbiskupiji djeluje ukupno 111 svećenika redovnika u pastoralu i 35 u ostalim službama. Kada zbrojimo sve aktivne svećenike u našoj nadbiskupiji dobivamo broj od 638 svećenika. Trenutačno imamo i 63 umirovljena svećenika (vidi kartu metropolije).

Dijecezanski župnici upravljaju sa 409 župa, a redovnički sa 53 župe u našoj nadbiskupiji. Od gore spomenutih 462 župe 29 župa nema vlastitog župnika, nego njima upravljaju župnici iz susjednih župa. Grad Zagreb prema sadašnjoj raspodjeli ima 47 župa, od kojih na 30 župa djeluju dijecezanski, a na 17 redovnički svećenici. Napominjemo da tu nisu uračunate župe samoborskog, odranskog sesvetskog, remetskog ni susedgradskog dekanata, koje inače spadaju administrativno u grad Zagreb (barem većim dijelom). Kada bismo i te župe tzv. zagrebačkog prstena pribrojili gore spomenutim zagrebačkim župama, onda bi se broj župa popeo na skoro 903 (vidi kartu župa u Zagrebu).

Osnivačem Metropolitanske biblioteke smatra se biskup Aleksandar Mikulić, a nadbiskup Haulik predaje Metropolitansku knjižnicu na opću upotrebu. Po ugovoru sklopljenu 1914. predana je Metropolitana na čuvanje Sveučilišnoj knjižnici, a taj se ugovor obnavlja svakih 50 godina. Metropolitana ima 194 srednjovjekovna kodeksa napisana na pergameni, te oko 50.000 svezaka knjiga.

Možda neće biti nezanimljivo za čitatelje ove knjige, ako im prigodom 900. obljetnice naše biskupije, odnosno nadbiskupije predstavimo sve dosadašnje biskupe i nadbiskupe:5

Zagrebački biskupi i nadbiskupi

1. Duch oko 1093/94. – benediktinac6;

2. Sigindinis oko 1102.

3. Manasses oko 1111.

4. Fancica oko 1120.

5. Macilinus oko 1134.

6. Verben oko 1142.

7. Gotschaldus oko 1156.

8. Bernaldus oko 1163.

9. Prodanus prije g. 1175.

10. Ugrinus oko 1175.

11. Dominicus oko 1193.-1201.

12. Gothardus oko 1205.-1214.

13. Stephanus I. oko 1215.-1224.

14. Stephan us II. oko 1225.-1247 .

15. Philip u s 1247.-1262.

16. Timotheus 1263.-1287 .

17. Anthonius 1287.-1288.

18. Johannes I. 1288.-1295.

19. Michael 1295. -1303.

20. Blaženi Augustin KAŽOTIĆ 1303.-1322.

21. Jacobus I. 1332.-1326.

22. Ladislaus 1326.-1343.

23. Jacobus II. 1343.-1348. - utemeljitelj župe Sv. Ivana Krstitelja.

24. Dionysius 1349.-1350.

25. Nicolaus I. 1350-1356.

26. Stephanus III. 1356.-1374.

27. Demetrius I. 1376.-1378.

28. Paulus Horvath 1379.-1386.

29. J oannes II. oko 1389.

30. Joannes III. oko 1395 .

31. Elberhardus de Alben 1395.-1406.

32. Andreas Scolari 1406.-1410.

33. Joannes IV 1421.-1433.

34. Benedictus I. 1440.-1453.

35. Thomas 1454.-1464.

36. Demetrius II. oko 1465.

37. Osvaldus Thus 1466.-1499.

38. Lucas 1500.-1510.

39. Jonnes V 1514.-1518.

40. Simon I. Backacs 1518.-1543.

41. Nicolaus II. 1543.-1548.

42. Wolfgangus de Gyla 1548.1550.

43. Paulus II. Gregorinacz 1550.-1557.

44. Mathias Brumanus 1558.-1563.

45. Georgius I. Drašković 1563.-1578. (Draškovićeva ulica u centru).

46. Joannes VI. Krančić 1578.-1584.

47. Petru s I. 1585.-1587.

48. Gasparus Stankovački 1588-1596.

49. Nikola III. Stepanić 1589.-1602.

50. Simon II. Bratulić 1603.-1611.

51. Petrus II. Domitrović 1611.-1628.

52. Franciscus I. Ergely 1628.-1637.

53. Benedictus II. Vinković 1637.-1642. (Vinkovićeva ulica).

54. Martinus I. Bogdan 1643.-1647.

55. Petrus III. Petretić 1648.-1667.

56. Martinus II. Borković 1667.-1687.

57. Aleksandar I. Mikulić 1688.-1694. (Mikulićeva ulica).

58. Stephanus IV Selišević 1649.-1703.

59. Martinus III. Brajković 1703.-1708.

60. Emericus Esterhazy 1708.-1722.

61. Georgius II. Branjug 1723.-1747. (Branjugova ulica u centru grada).

62. Franciscus II. Klobušicky 1748.-1751.

63. Franciscus III. Thauszy 1751.-1769.

64. Joannes VII. Paxy oko 1771.

65. Joseph Galliuff 1772.-1786.

66. MaximilianusVerhovec 1787.-1827. (ulicaVrhovec) -40 god. biskup.

67. Aleksandar II. Alagović 1829.-1837. (Alagovićeva ulica na Šalati).

Zagrebački nadbiskupi

68. Juraj III. HAULIK 1837.-1869. (Haulikova ulica kod Svačićeva trga).

69. Josip II. MIHALOVIĆ 1870.-1891. - Kardinal.

70. Juraj IV. POSILOVIĆ 1894.-1914. (Posilovićeva ulica na Šalati).

71. Antun II. BAUER 1914.-1937.

72. Alojzije Viktor STEPINAC 1937.-1960. - Kardinal.

73. Franjo IV. ŠEPER 1960.-1970. - Kardinal.

74. Franjo V. KUHARIĆ 1970.- 1997. -Kardinal. (dopunjeno)

75. Josip III. Bozanić 1997. - -Kardinal (dopunjeno)

HEILIGER JOHANNES BAPTIST PFARRKIRCHE IN ZAGREB

St. Johannes Baptist Pfarrei gehört zu den ältesten Pfarreien in Zagreb. Sie ist die einzige von den ältesten Pfarreien, die nicht nur das genaue Datum ihrer Gründung - den 6. Dezember 1347 - sondern auch die originelle Urkunde ihrer Gründung kennt und besitzt. Sie wird in der Originalsprache - Latein - und in der kroatischen Übersetzung hier veroffent1icht. Außerdem sie ist die einzige Pfarrei aus dieser Zeit, die alle Namen ihrer Pfarrer, von dem ersten Namens Blaž bis zu dem heutigen Namens Stjepan SIROVEC, der der fünfzigste ist, kennt.

Die alte Kirche und der Pfarrhof wurde von Archidiakon Ivan gebaut um das Jahr 1347, wahrend die heutige Kirche in Jahren 1785-1790 von Pfarrer Mijo SINKOVIĆ gebaut wurde. Das zweihundert jährige Jubiläum der jetzigen Kirche und das fast 650-jahrige Leben der Pfarrei sind die genügende Gründe und Motive für die Veroffet1ichung dieses Buches. Die St. Johannes Baptist Kirche gehört zu den wertvollsten sakralen Barockbauten in Nordwest Kroatien, die in der internationalen Monograp¬hie unter dem Nahmen »Die sakralen Barock Kunstwerke in Europa« vorgestellt wird.

Das wertvollste Kunstwerk in der Kirche ist zweifelsohne das Hauptal¬tar, das zu den schönsten Barockaltären in Kroatien zahlt. Dieses Altar und noch zwei Seitenaltare - HI. Hieronymus und HI. Franz von Assisi ¬stammen aus dem alten Dom, der im großen Erdbeben vom 9. November 1880. fast zerstört wurde. Das Altarbild ist das Werk von Marko Antonini, einem römischen Maler, der zu dieser Zeit nach Zagreb kommt und sich hier niederließ.

Das Taufbecken und die Predigtkanzel stammen aus der Zeit des Kirchenbaus, von uns unbekannten Autoren. Etwas alter dürfte das große Kruzifix sein, das sich über dem Taufbecken befindet. Sehr wahrscheinlich kaufte es Sinković in einer Wiener Kloster Kirche. Die vier Beichtstühle, zwei Reihen der Sitzbänke und das große Bidermeier Schrank in der Sakristei sind Werke derselben Zeit.

Die Seitenkapelle der Auferstehung Christi ist wunderschön bemalt. Die Fresko-Bilder stellen die Hauptwahrheiten unseres Glaubens dar, von Gott dem Vater, Schöpfer des Menschen und des Alls bis zu der Himmelfahrt Christi und Mariens. Das Presbyterium ist in derselben.

Technik mit den Szenen aus dem Leben des HI. Johannes des Täufers bemalt. Die Autoren dieser Bilder sind Antun Archer und Anton Lerhinger. Das Hauptschiff der Kirche wurde fast 100 Jahre später bemalt und diese Malerei ist viel armer und einfacher, als jene im Presbyterium und in der Seitenkapelle.

Der Autor dieser Bilder ist schon erwähnte Marko Antonini. Die Orgel ist auch aus dieser Zeit - Ende des 19. Jahrhunderts. Sie is das Werk bekannter Zagreber Orgelbauerfamilie namens Heferer und hat zwei Manuale und 12 Register. Als solche geh6rt sie zu den besten in Zagreb.

In der St. Johanneskirche befinden sich außerdem sehr wertvolle Metallgegenstande: ein gotischer Kelch aus dem beginnenden 16. Jh. und ein barocker aus dem 17. Jh., die beide, ebenso wie ein Rauchfass aus dem 17. Jh., Werke einheimischer Meister sein dürften. Die Inschrift auf einem Kelch mit dem Wiener Beschauzeichen vom Jahr 1682 bezeugt, dass dieses Stück einst der Karthause in Mauerbach bei Wien angeh6rt hatte. Dieses Kloster ist zur Zeit Josephs des II. aufgehoben worden und seine Messgeräte waren wohl auf einer Versteigerung, die damals im Wiener Versatzamt abgehalten wurden, verkauft. Es ist sehr wahrschein¬lich, dass dieser Kelch auf die se Weise - ähnlich wie das schon erwähnte grase Kruzifix - für die St. Johannes Kirche erworben wurde. Außerdem besitzt die Kirche noch zwei Kelche, einen Augsburger aus dem frühen 18. Jahrhundert und einen, der ex voto 1745 der Kirche geschenkt war. Ein Rokokoreliquiar enthalt Partikeln von dem Stück des HI. Kreuzes, welche laut Authentica von 1778 aus der Schatzkammer Augustissimae Domus Austriacae in Wien stammen. Das Reliquiar wurde wohl um 1778 in Wien erzeugt. Eine Rokoko Hängelampe dürfte einheimische Arbeit sein. Zwei kupferne Gefasste sind se hr wahrscheinlich Werke Zagreber Meister vom Ende des 18. Jahrhunderts. Außer dieser Metallgegenstän¬den befinden sich in der St. Johannes Kirche noch einige wertvollen alten Metallarbeiten, wie z.B. sehr sch6ne Kerzenstander, große Reliquiare, ein grauser und ein kleiner Venezianer-Kristall Luster und Ähnliches noch mehr.

Die Pfarrei des HI. Johannes des Täufers zahlt etwa 10 Tausend Katholiken. Im Jahr gibt es circa 90 Getauften, 40-50Trauungen und über 100 katholische Beerdigungen. Im Bereich der Pfarrei befinden sich 4 Kapellen: in zwei von den en wird jeden Sonn- und Feiertag die HI. Messe gefeiert und in anderen nur gelegentlich.

LA CHIESA PARROCCHIALE DI SAN GIOVANNI BATTISTA IN ZAGREB

La parrocchia di San Giovanni Battista in Zagreb appartiene tra le parrocchie piu vecchie della vitti Ma essa è unica tra queste che non solo conosce la data esatta della sua fondazione - 6. Dicembre 1347 - ma possiede anche il documento originario del decreto di fondazione dalla parte del vescovo di Zagreb Jacobus. Questo decreto viene qui pubblicato in lingua latina e nella traduzione croata.

La parrocchia di San Giovanni e pure unica tra le 4 piu vecchie parrocchie della citta, la quale conosce tutti i nomi dei suoi parrochi, dal primo nel lontano 1347 fino all' odierno parroco don Stjepan dr. SIROVEC, il quale e esattamente li cinquantesimo. Lui guida la parrocchia dal 15. aprile 1987.

La vecchia chiesa e la casa del parroco fu costruita dal arcidiacono Ivan GORIČKI nel gia menzionato anno 1347, mentre la chiesa odierna e lavoro del parroco Mijo SINKOVIĆ, che la faceva costruire negli anni 1785-1790, allora esattamente 200 ani fa.

Questo giubileo della Chiesa, poi quasi 650 anni della vita parrocchiale e 900 anni della nostra diocesi (1093-1993) sono i motivi principali per questa edizione.

La Chiesa di San Giovanni Battista appartiene tra i monumenti piu significativi del barocco sacrale in Croazia settentrionale, ed e uno tra i rari monumenti attraverso i quali viene rappresentato il barocco sacrale in Croazia in monografia internazionale »1 monumenti del barocco sacrale in Europa.«

Come in ogni Chiesa cosi pure in questa il punto centrale e altare principale che e una perla d'arte del barocco in Croazia continentale. Questo alt are e i due altari laterali - di San Girolammo e di San Francesco d:A.sisi -originalmente si trovavano nel vecchio duomo di Zagreb fino alla fine del 1880. In questo anno il 9. novembre i terremoto ha danneggiato fortemente il vecchio duomo il quale fu dopo il terremoto generalmente ricostruito. In questa occasione i 3 altri sopra menzionati sono stati regalati alla Chiesa vicina di San Giovanni. Il dipinto di San Giovanni Battista con Gesu in Giordano sull' altare principale e un lavoro di Marco Antonini, un pittore romano. Il presbiterio e la cappella laterale sono dipinti in tecnica di affreschi con i motivi della vita di San Giovanni Battista e le prinicipali verita della nostra fede - dalla creazione del mondo fino all'ascensione del Signore nostro Gesu Cristo.

Gli autori di questi bellissimi affreschi sono Antun Arher e Anton Lerhinger (1785-1795).

La navata centrale della Chiesa e stata dipinta 100 anni piti tardi, nel 1892 dal pittore Marco Antonini. Questi dipinti come si vede nelle fotografie sono mo1to semplici, ma vanno bene nella totalita della Chiesa.

L’organo fu pure costruito in questo tempo da una nobile famiglia di costruttori degli organi in Zagreb - Heferer. Esso ha due tastiere e 12 registri ed appartiene tra i migliori in Zagreb.

La parrocchia di San Giovanni Battista ha quasi 10.000 cattolici; pro anno circa 90 battezzati, 40 di sposati e di 100 sepo1ti. Nel territorio della parrocchia ci sono 4 cappelle: in due di queste ogni domenica si celebra Santa Messa e in altre due solo occasionalmente. San Giovanni Battista, ora pro nobis!

 

Na vrh